JESTE LI ZNALI: KAKO I ZAŠTO NASTAJE MAGLA?

fog2.jpg

Jesen je godišnje doba puno boja, ali i vrijeme kada se najčešće javljaju magle koje krajolik pretvaraju u jednoličnu bijelo-sivu vizuru.

.

Maglu čini bezbroj sitnih vodenih kapljica koje ne vidimo golim okom, a lebde u zraku. Kada ne vidimo predmete na udaljenosti manje od 1 kilometar govorimo o magli, a kada je vidljivost smanjena na ispod 2 kilometra - o sumaglici.

Magla nastaje kada je zrak jako zasićen vlagom, blizu 100%. Kako zrak tada ne može primiti još više vlage, vodena para se pretvara u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva - kao magla.

Proces nastanka magle isti je onaj koji omogućava i stvaranje oblaka, tako da je magla u stvari "oblak" u blizini tla. Tako jedan oblak može u nizinama biti doživljen kao običan oblak, a u planini iznad te nizine kao gusta magla.

Magla je najgušća i najviše se rasprostre prije zore, nakon noći, kada se tlo jače ohladi. Kada izađe sunce, ukoliko toplina dopije do tla i zagrije ga, kaplijce brzo ispare i magla nestaje. No, tokom kasne jeseni i zime, magla ponekad traje danima jer sunce nije dovoljno jako.

U našoj domovini, najviše magle susrećemo na sjevernom Jadranu i zapadnoj obali Istre, a na kontinentu najveći broj malovitih dana ima grad Varaždin.

Magla je vrlo neugodna meterološka pojava u prometu, bez obzira da li se radi o automobilima, avionima, vlakovima ili brodovima. Najopasnije je što magla može nastati naglo, i može biti prisutna samo na nekim mjestima tako da se u prometu prijevozno sredstvo u trenutku, bez upozorenja, može naći u gustoj magli.

Zanimljivo je da zimi, kada je maglovito, možete čuti što govore ljudi koji su jako udaljeni od vas i koje u drugim uvjetima nikako ne biste mogli čuti Čak do udaljenosti od 5 kilometara! Razlog tome je drugačije prostiranje zvuka koji u magli putuje u tankom prizemnom sloju zraka.

Evo ideje za maglovite dane: probajte razgovarati "na daljinu".

Share